Kakao snižava krvni tlak
Flavonoidima kakaa se pripisuju brojne koristi za zdravlje. Kako kakao utječe na krvni tlak? Nizozemci koji su sudjelovali u istraživanju objavljenom u časopisu Archives of Internal Medicine osiguravaju svoju dnevnu dozu kakaa uglavnom čokoladom i čokoladnim slatkišima, a oni koji su trošili više ovih proizvoda su konzumirali i više orašastih plodova, više alkohola, šećera, kalcija, magnezija, imali su veći unos energije, ali su jeli manje mesa i pili manje količine kave. S obzirom na krvni tlak, niže vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog tlaka su izmjerene onima koji su pripadali najvišim kategorijama za dnevni unos kakaa.
Tamna čokolada otklanja umor
Britanski znanstvenici (Hull and East Yorkshire Hospitals NHS Trust) su skupinu od 50 odraslih kroz 8 tjedana hranili s 45 g posebno formulirane tamne čokolade – s 85 % kakaa. Sudionici istraživanja su bili manje umorni zahvaljujući ovom tretmanu nego skupina koja je dobivala placebo. Vjerojatno objašnjenje je u djelovanju čokolade na neurotransmitere poput serotonina, odgovornog za regulaciju spavanja i raspoloženje. Ovo je prvo istraživanje gdje se sindrom kronične iscrpljenosti pokušao riješiti tamnom čokoladom.
Tko voli slatkiše, voli i voće
Novo istraživanje pokazuje da obožavatelji slastica jedu i više jabuka i drugog voća nego oni koji često posežu za slanim grickalicama pa ako je svejedno otkud slatki okus, bolje rješenje neodoljive potrebe za šećerom je u košari s voćem nego u slastičarni. Ovo su rezultati istraživanja provedenog među 14 000 ispitanika, a teorija koju su autori razvili potkrijepljena je i rezultatom da više keksa, kolača i čokolade jedu osobe čija prehrana sadrži manje povrća nego voća (voće je slađe!).
Izvor: Appetite
Čokolada umjesto cigarete
Britanci su nedavno zabranili pušenje u javnosti što je razveselilo proizvođače slatkih i slanih zezalica. Posjetioci pubova bi umjesto cigaretama svoje ruke mogli okupirati slatkišima što bi značilo povećanje zarade prosječnog puba za 1000 £ godišnje. Britansko tržište slatkiša se procjenjuje na 4½, a tržište slanih grickalica na 2 milijardi £. Zarada ne očekuje samo pubove, već i kasina i kockarnice u kojima se također više ne smije pušiti.
Izvor: Food and Drink Industry News
Bolje pamte miševi koji grickaju čokoladu i rekreiraju se
Tvar koje ima u borovnicama, čaju, grožđu i kakau poboljšava pamćenje laboratorijskih miševa, pokazuje novo objavljena studija u časopisu The Journal of Neuroscience. Ovaj efekt je dodatno pojačan redovitom tjelesnom aktivnosti tj. redovitim trčkaranjem po kolutu. Čudesna tvar je epikatehin koji spada u skupinu flavonola, a prijašnja istraživanja su utvrdila kako povoljno djeluje na protok krvi u mozgu. U ovom istraživanju, miševi su dobivali epikatehin i štopalo se koliko im vremena treba da ponovno pronađu platformu u bazenu s vodom na kojoj su ranije već bili. Zahvaljujući epikatehinu klikeri su im brže proradili. Čini se da prehrana bogata flavonolima može smanjiti učestalost i ozbiljnost neurodegenerativnih bolesti ili kognitivnih poremećaja povezanih sa starenjem.
Zamijenite aspirin tamnom čokoladom
Kakao može imati isti učinak kao aspirin u prevenciji srčanog udara, pokazuje nova studija u kojoj je proučavan utjecaj kakaa na krvne pločice, trombocite. Ovo je doprinos sve boljoj reputaciji čokolade, pa ako želite biti u trendu, zaboravite na mliječnu, a pogotovo na bijelu čokoladu i kupujte samo onu najtamniju. Do otkrića se došlo sasvim slučajno: zločesti dobrovoljci u studiji gdje se ispitivao učinak aspirina su ignorirali uputu da ne jedu čokoladu pa su bili diskvalificirani, ali je njihova krv svejedno analizirana što je pokazalo da se trombociti ljubitelja kakaa sporije sljepljuju. Slijepljeni trombociti tvore ugrušak koji može začepiti krvne žili i dovesti do srčanog udara.
Izvor: American Heart Association
Umjesto voća, kakao na lice!
Ljepota dolazi iznutra! – tvrde proizvođači kozmetike koja se temelji na sastojcima iz hrane, a takvi proizvodi su sve traženiji. Ideja za kreme za lice sa sastojcima voća potječe iz Londona, a sasvim novi trend sada dolazi iz Pariza – preparati s čokoladom, po mogućnosti organskom. Proizvođači kao objašnjenje navode sastav zrna kakaa koji sadrži preko 800 kompleksnih molekula, od kojih je barem 30 korisno za kožu, što se posebno odnosi na antioksidanse koji bi trebali usporiti proces starenja. Zapravo se radi o ponovnom otkriću, jer ljudi kakao koriste već 3000 godina.
Izvor: CONFECTIONERYnews.com
Čokolada
Žudnja za čokoladom je češće uvjetovana kulturom nego fiziologijom. Zašto čokolada ima status luksuzne namirnice te se koristi kao znak pažnje, nagrade ili utjehe? Aztecima su zrna kakaovca bila vrijedna kao plemeniti metali, zlato i srebro. Kakao je smatran darom boga zraka Quetzalcoatl pa je aktivna tvar čokolade dobila ime teobromin - hrana bogova. Prvi Europljanin koji je probao preteču čokolade, pjenušavi napitak od kakaa, vode, kukuruza i čilija, Kristofor Kolumbo, donio je plodove kakaovca na španjolski dvor. U Europi kao i među Aztecima, uživanje u čokoladi je bila privilegija aristokracije. Tijekom osamnaestog stoljeća, čokoladi su pripisivana ljekovita svojstva i koristila se za liječenje mentalnog stresa i vrućice. Čokolada i danas ima status posebne namirnice u kojoj najviše uživaju Švicarci (10 kg godišnje po stanovniku), a najmanje Brazilci (manje od jednog kilograma).
Preuzeto sa www.vitamini.hr
Energetske vrijednosti kolača
Kolač |
Energetska gustoća |
Čokoladna torta
|
406 |
Krem torta od sira
|
298 |
Torta mascarpone-čokolada
|
393 |
Parfe od malina
|
167 |
Lješnjak-karamel torta
|
472 |
Schwartzwald torta
|
228 |
Parfe vanilija-čokolada
|
229 |
Torta s vanilijom i voćem
|
192 |
Išleri
|
524 |
Rošćići s vanilijom
|
467 |
Medena pita
|
264 |
Mađarska pita
|
269 |
Bajadera | 548 |
Kocke od maka | 353 |
Medenjaci | 327 |
Londonerice | 379 |
Krancleki | 391 |
Kuglice od čokolade
|
463 |
Izradio doc. dr. sc. Zvonimir Šatalić, nutricionist s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu.
Izvor podataka za energetsku vrijednost:
1. A. Kaić-Rak, K. Antonić (1990) Tablice o sastavu namirnica i pića. Zavod za zaštitu zdravlja SR Hrvatske, Zagreb.
2. U.S. Department of Agriculture, Agricultural Research Service. 2006. USDA Nutrient Database for Standard Reference, Release 20.
3. deklaracija prehrambenih proizvoda